Učka je oduvijek bila omiljeno odredište brojnih planinara, rekreativaca i zaljubljenika u prirodu. Stoga ne čudi veliki broj planinarskih staza na području Učke i Ćićarije, koje jedva čekaju da ih otkrijete i istražite, bez obzira krećete li u avanturu s morske obale, s Poklona ili iz Istre.
Detaljan opis planinarskih staza možete pronaći u Outdoor vodiču Parka prirode Učka, koji se nalaze u ponudi suvenirnice Parka prirode Učka (Centar za posjetitelje Poklon). U ponudi je i Turističko – planinarski zemljovid Parka prirode Učka.
Neke od najpopularnijih planinarskih staza na području Parka su:
Poklon – Vojak – Poklon
- Dužina: 7 km
- Uspon: 451 m
- Polazak: Poklon 922 m
- Cilj: Vojak 1401 m
- Zahtjevnost: lagano
Lovran – Poklon – Vojak – Lovran
- Dužina: 18,5 km
- Uspon: 1406 m
- Polazak: Lovran 10 m
- Cilj: Vojak 1401 m
- Zahtjevnost: teško
Brgudac – Korita – Veli Planik – Brgudac
- Dužina: 10,6 km
- Uspon: 470 m
- Polazak: Brgudac 747 m
- Cilj: Veli Planik 1272 m
- Zahtjevnost: srednje
Brseč – Sisol – Brseč
- Dužina: 7,8 km
- Uspon: 730 m
- Polazak: Brseč 165 m
- Cilj: Sisol 835 m
- Zahtjevnost: srednje
Mošćenice – Kremenjak – Bodaj – Perun – Petrebišća – Trebišća – Mošćenice
- Dužina: 19,6 km
- Uspon: 938 m
- Polazak: Mošćenice 173 m
- Cilj: Brgud 907 m
- Zahtjevnost: srednje
Medveja – Vojak – Medveja
- Dužina: 15,4 km
- Uspon: 1405 m
- Polazak: Medveja 3 m
- Cilj: Vojak 1401 m
- Zahtjevnost: teško
Poklon – Sedlo – Vojak – Plas – Poklon
- Dužina: 8,4 km
- Uspon: 530 m
- Polazak: Poklon 925 m
- Cilj: Vojak 1401 m
- Zahtjevnost: srednje
Poklon – Veli Planik – Mali Planik – Ošalj vrh – Poklon
- Dužina: 14,8 km
- Uspon: 560 m
- Polazak: Poklon 930 m
- Cilj: Veli Planik 1272 m
- Zahtjevnost: lagano
Lovranska Draga – Babin grob – Mala Učka – Vojak – Lovranska Draga
- Dužina: 12,45 km
- Uspon: 1024 m
- Polazak: Lovranska Draga 360 m
- Cilj: Vojak 1401 m
- Zahtjevnost: srednje
LONG DISTANCE STAZE, PLANINARSKI PUTEVI I OBILAZNICE:
- Via Adriatica (VA) – https://viaadriatica.org/
- Croatia Long Distance Trail (CLDT) – https://cldt.hr/trail/
- Istarski planinarski put (IPP) – https://ips.hr/vodic-i-dnevnik/
- Opatijska planinarska obilaznica (OPO) http://www.pdopatija.hr/kategorije/opatijska-planinarska-obilaznica/3/0
- Riječka planinarska obilaznica (RPO) – http://rijeckiplaninarskisavez.hr/rijecka-obilaznica/
- Labinski planinarski put (LPP) – https://www.skitaci.com/labinski-planinarski-put
- Lisinski put (LP) – http://www.lisina.hr/na%C5%A1i-planinrski-putevi/lisinski-planinrski-put.html
Za više informacija posjetite interaktivnu kartu Hrvatskog planinarskog saveza (https://www.hps.hr/karta/)
POVIJEST PLANINARSTVA NA UČKI
Postavlja se pitanje kada je čovjek prvi put krenuo obroncima Učke, ali ne iz potrebe za preživljavanjem, već iz znatiželje, razonode i užitka.
Naime, ove prostore su prije mnogo godina posjećivala poznata imena iz znanstvenog svijeta. Prvi poznati uspon na vrh izveo je 1722. godine Zanichelli, botaničar iz Venecije, a u narednih 150 godina Učku su pohodili brojni botaničari i geolozi iz različitih zemalja koje je privlačio bogati biljni pokrov Učke.
Prvi hrvatski botaničar koji je pohodio obronke Učke bio je Ljudevit Rossi 1872. godine.
Saski kralj Friedrich August II., koji je također bio strastveni botaničar, s ekpedicijom u kojoj je bio i Josip Jelačić, 10. svibnja 1838. godine uspinje se na vrh Učke, a o tom posjetu svjedoči kamena ploča s latinskim tekstom postavljena u Lovranu.
Tih je godina popularnosti Učke pridonosila Opatija koja je za europsku aristokraciju bila popularno turističko odredište, tako da su mnoge aristokratske ličnosti onoga doba pohodile Učku i divile se njenoj ljepoti. Kako se razvijao turizam uz morsku obalu, tako je napredak pomalo osvajao i obronke Učke. U turističkom uredu redovito su predlagali krastarenje Kvarnerom ili “visoko isplativu brdsku turu” na vrh Učke.
Tako je Učka, dotada interesantna samo znanstvenicima, geolozima, botaničarima, postala omiljena među planinarima, običnim izletnicima i turistima koji su se odmarali u Opatiji.
Poklon i cijela Učka postali su omiljeni izletnički cilj turista s Opatijske rivijere. Planinska kuća na Poklonu bila je ugodno prenoćište iz kojeg se mogao poduzeti pohod na sam vrh i promatrati izlazak sunca, najveličanstveniji trenutak svakog pohoda na vrh Učke.
Zanimljiv je podatak da 1852. godine Riječanin Avelin Ćepulić u časopisu “Neven” objavljuje članak pod nazivom “Zora na Učki” u kojem opisuje uspon riječkih planinara na vrh Učke. Taj članak predstavlja prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti.
Neke od važnijih godina u povijesti planinarstva na Učki
1874. osniva se Hrvatsko planinarsko društvo. Hrvati su tako bili deveti narod svijeta koji je imao svoje planinarsko društvo, čak i prije brojnih “planinskih” naroda.
1885. bečki arhitekt Ferdinand Brodbeck (izgradio je kazalište) osniva Club alpino Fiumano (CAF), a sam je bio član “Oesterreichischer Touristen Club” (OTC). Te godine OTC svečano otvara novi put na Učku (Opatija – Veprinac – Učka).
1887. 150 bečkih izletnika pohodi Učku i te se godine na Poklonu otvara planinarska kuća kao prvi planinarski objekt na Učki – Kronprinzessin Stephanie Haus.
1888. osnovano “Primorsko planinarsko društvo”. Uglednici toga doba, Frano Supilo i Vladimira Nazor posjećivali su Učku.
1911. na Vojaku izgrađena kula na inicijativu “Oesterreichischer Touristen Club”.
1913. Guido Depoli (predsjednik CAF-a) objavljuje knjigu – planinarski vodič “Guida di Fiume e dei nostri monti” u kojem opisuje i uspone na Učku.
1912. CAF prisvaja kuću na Poklonu i preimenuje je u “Rifugio Duchessa d’Aosta”. Nakon II svj. rata i osnivanjem prvih planinarskih društva u Rijeci i Opatiji planinari organizirano pohode Učku.
1965. otvorio se planinarski dom na Poklonu.
Veliki broj planinarskih staza koje se nalaze na području Učke i Ćićarije jedva čekaju da ih otkrijete i istražite, bilo da avanturu započnete s morske razine, Poklona ili iz Istre. Iste će vas odvesti do najljepših vidikovaca i vrhova, starih i napuštenih zaseoka, mjesta na kojima se povijest, tradicija i mitologija isprepliću u savršenom skladu i u najljepšem okružju – prirodi.
